Milijuni ljudi u travnju i svibnju 2025. pretvorili su vlastitu fotografiju u plastičnu figuricu kroz ChatGPT, a malo tko je pritom pročitao što uz sliku šalje OpenAI-u.

Krajem travnja 2025. društvenim mrežama, ponajprije LinkedInom i platformom X, proširio se val figurica u kutiji: svatko tko je poslao svoju fotografiju ChatGPT-u dobio je natrag sliku sebe kao igračke, s vjerno prenesenim licem i osobnim rekvizitima poput šalice za kavu ili slušalica. Isti alat, GPT-4o generator slika, iza istog je vala stajao i kod trenda crtanja fotografija u stilu japanskog studija Ghibli. Novinarka Kate O’Flaherty za Wired je 1. svibnja 2025. objavila tekst u kojem objašnjava zašto zabava ima cijenu, a u analizi je opsežno citirala Tomislava Vazdara, voditelja magistarskog programa Enterprise Cybersecurity na OPIT-u i osnivača Riskorije.

Što se zapravo šalje uz jednu fotografiju

„Svaki put kad netko pošalje sliku ChatGPT-u, potencijalno predaje cijeli paket metapodataka”, rekao je Vazdar za Wired. Uz samu sliku putuju EXIF podaci, poput vremena kad je fotografija snimljena i GPS koordinata mjesta snimanja, ako ih uređaj bilježi. OpenAI uz to prikuplja i podatke o uređaju s kojeg se pristupa platformi: vrstu uređaja, operativni sustav, verziju preglednika i jedinstvene identifikatore. Budući da razgovor s ChatGPT-om ide kroz dijalog, prikupljaju se i podaci o ponašanju, dakle što je korisnik utipkao, kakve je slike tražio, kako se koristio sučeljem i koliko često.

Camden Woollven, voditeljica marketinga proizvoda za umjetnu inteligenciju u tvrtki GRC International Group, u istom tekstu dodaje da fotografija visoke razlučivosti otkriva i sve što je oko lica: pozadinu, druge ljude u kadru, predmete u prostoriji, čak i čitljive dokumente ili identifikacijske iskaznice ako su slučajno u kadru.

Zašto je trend koristan baš OpenAI-u

Vazdar takve podatke, dobrovoljno poslane uz pristanak korisnika, opisuje kao rudnik zlata za treniranje generativnih modela, posebno onih koji uče na slikovnim ulazima. Napominje i da OpenAI-u nije potrebno prikupljati lica ljudi s interneta ako ih korisnici sami rado šalju: „Ovaj trend, bilo namjerno ili kao zgodna prilika, tvrtki donosi ogromne količine svježih, visokokvalitetnih podataka o licima iz različitih dobnih skupina, etničkih pripadnosti i geografskih područja.” OpenAI je za Wired demantirao da je trend osmišljen kao način prikupljanja podataka, no korist za tvrtku ostaje, bez obzira na namjeru.

OpenAI tvrdi da aktivno ne traži osobne podatke radi treniranja modela i da ne gradi profile korisnika za oglašavanje ni prodaju podataka. Prema njegovoj važećoj politici privatnosti, slike poslane kroz ChatGPT ipak se mogu zadržati i koristiti za poboljšanje modela, osim ako korisnik to u postavkama isključi. Jake Moore, savjetnik za kibernetičku sigurnost u tvrtki ESET, u istom je tekstu upozorio da svaki prompt i svaka personalizirana informacija dodatno uči algoritam, pa je sam napravio vlastitu figuricu upravo da bi javno pokazao taj rizik.

Pravna zaštita ovisi o tome gdje živite

U Europskoj uniji i Ujedinjenom Kraljevstvu, opća uredba o zaštiti podataka daje snažnu zaštitu, uključujući pravo pristupa i pravo na brisanje podataka, a biometrijski podaci traže izričit pristanak. Melissa Hall, viša suradnica u odvjetničkom društvu MFMac, u tekstu za Wired ipak upozorava da fotografija postaje biometrijski podatak tek kad se obradi tehničkim postupkom koji omogućuje jedinstvenu identifikaciju osobe; stvaranje stilizirane figurice ili crtane verzije lica, prema njezinim riječima, vjerojatno ne zadovoljava taj uvjet. U Sjedinjenim Državama zaštita je još neujednačenija: Annalisa Checchi, partnerica u odvjetničkom društvu Ionic Legal, ističe da Kalifornija i Illinois imaju stroža pravila, dok savezni standard ne postoji, a politika privatnosti OpenAI-a nema izričitu iznimku za lik ili biometrijske podatke, što ostavlja sivu zonu za stilizirane fotografije lica.

Što možete učiniti prije sljedeće slike

Odgovor stručnjaka u tekstu nije bio da se zabava potpuno izbjegava, nego da se pametnije stupa u nju. OpenAI korisnicima nudi vlastite alate za pristup, izvoz i brisanje osobnih podataka, a svaki nalog na planu Free, Plus ili Pro može u postavkama isključiti korištenje razgovora i slika za daljnje treniranje modela. Poslovni korisnici na planovima Team, Enterprise i Edu prema zadanim postavkama uopće nisu uključeni u treniranje. Prije slanja fotografije korisno je iz nje ukloniti EXIF podatke posebnim alatom ili snimkom zaslona iste slike, izbjegavati kadrove u kojima se vide dokumenti, iskaznice ili tuđa lica, te provjeriti je li opcija o treniranju modela uključena po zadanome.

Zašto je ovo važno i za hrvatske korisnike

Hrvatski korisnici koji sudjeluju u sličnim trendovima potpadaju pod Opću uredbu o zaštiti podataka jednako kao i korisnici iz ostatka Europske unije, pa vrijede ista pravila o pristanku i pravu na brisanje. Rizik nije u samom alatu nego u brzini kojom se osobni podaci dijele bez razmišljanja, upravo onda kad je zabava najveća. Ovaj slučaj potvrđuje da se rizik zloporabe umjetne inteligencije ne tiče samo poslovnih sustava i velikih baza podataka, nego i svakodnevnih trendova na društvenim mrežama u koje ljudi uđu za manje od minute, bez čitanja ijednog uvjeta korištenja.

Riskoria prati kako trendovi u umjetnoj inteligenciji utječu na privatnost i pomaže organizacijama procijeniti rizike upotrebe generativnih alata kroz usluge upravljanja AI prijetnjama i AI Governance. Izvorni članak dostupan je na Wired.com.