Kad Washington u istom mjesecu smijeni čelnika Cyber Commanda, najavi prepolovljenje osoblja glavne agencije za kibernetičku sigurnost i povuče sigurnosne dozvole jednoj od vodećih sigurnosnih tvrtki, europski stručnjaci počinju glasno pitati mogu li se saveznici i dalje osloniti na Sjedinjene Države.

Britanski poslovni magazin Raconteur objavio je 15. travnja 2025. analizu novinarke Tamlin Magee o potresima u američkoj kibernetičkoj politici otkako je Donald Trump preuzeo dužnost, uz opsežan komentar Tomislava Vazdara, predavača i voditelja magistarskog programa Enterprise Cybersecurity na OPIT-u, koji je u prošlosti savjetovao i Europol.

Raconteur nesigurnost oko kibernetičke politike smješta u širi kontekst prvih mjeseci nove administracije, obilježenih carinskim mjerama koje su uzdrmale tržišta i oštrom retorikom prema saveznicima, pa članak kibernetičku sigurnost opisuje kao još jedno područje u kojem je uobičajeni način rada narušen, kod kuće i u inozemstvu.

Rezovi u CISA-i i smjene na vrhu

Prema navodima na koje se Raconteur poziva, ministar obrane Pete Hegseth prošlog je mjeseca navodno naredio obustavu ofenzivnih kibernetičkih operacija protiv Rusije, što je Pentagon kasnije demantirao. Odjel za državnu učinkovitost pod vodstvom Elona Muska u međuvremenu je usmjerio pozornost na agenciju za kibernetičku sigurnost i infrastrukturu CISA, uz najave da bi moglo biti otpušteno oko 1.300 zaposlenika i 40 posto vanjskih suradnika, iako pune pojedinosti još nisu objavljene. Tim Haugh, čelnik Cyber Commanda i ravnatelj Agencije za nacionalnu sigurnost, smijenjen je početkom travnja zajedno sa svojim zamjenikom, a administracija je ukinula sigurnosne dozvole tvrtki SentinelOne, koja je prethodno zaposlila bivšeg ravnatelja CISA-e Chrisa Krebsa, otpuštenog jer je javno osporio Trumpove tvrdnje o izbornoj prijevari iz 2020. U internom je memorandumu CISA pod Krebsovim vodstvom opisana kao agencija koja je provodila „cenzuru prema Amerikancima”.

Laura Houston, partnerica u odvjetničkom društvu Slaughter and May, u tekstu upozorava da tri mjeseca u mandat postaje jasno kako kibernetička sigurnost nije prioritet nove administracije: Pentagon nema potvrđenog čelnika za tu domenu, čelnik Cyber Commanda je smijenjen, a osoblje CISA-e se značajno smanjuje. Brandon Wales, bivši vršitelj dužnosti ravnatelja CISA-e, sada zaposlen u SentinelOneu, upozorava da bi smanjenje kapaciteta moglo otežati sposobnost agencije da bude središnje mjesto za razmjenu informacija o prijetnjama, na koje se oslanjaju savezne agencije, državne uprave i privatni sektor. Ipak, ocjenjuje pozitivnom nominaciju Seana Plankeya, bivšeg direktora za kibernetičku politiku iz prvog Trumpova mandata, i procjenjuje da će suradnja međunarodnih tijela poput FBI-a, Europola, Tajne službe i Interpola preživjeti rezove, jer su te veze duboko institucionalizirane.

Sumnja oko prekida operacija protiv Rusije

Vazdar u tekstu ocjenjuje da bi, ako su navodi o obustavi operacija protiv Rusije točni, to moglo najaviti veći zaokret u politici, u kojem se stara savezništva raspadaju, a nova sklapaju; sugerira da bi se ista diplomacija mogla iskoristiti za preusmjeravanje američkih ofenzivnih sposobnosti prema Kini. Istodobno upozorava da bi povlačenje SAD-a iz angažmana s Rusijom „doista smanjilo ključnu razmjenu obavještajnih podataka”.

Zašto strahuju europski saveznici

Prema Vazdaru, europske zemlje i NATO strahuju od pojačane ruske kibernetičke agresije, što bi moglo potaknuti Europu da samostalno razvije snažnije ofenzivne kibernetičke sposobnosti. „Očito je da su dani u kojima je Amerika predvodila slobodni svijet prošli”, rekao je za Raconteur. Dodaje da je ponovljeno izostajanje osude ruske kibernetičke agresije oslabilo međunarodne norme protiv kibernetičkih napada i razrijedilo strategije odvraćanja, što protivnici poput Kine, Irana i Sjeverne Koreje mogu protumačiti kao zeleno svjetlo za pojačanu aktivnost.

Matthew Hodgson, izvršni direktor i suosnivač tvrtke za privatnost Element, u tekstu ide korak dalje i tvrdi da će slabljenje CISA-e „očito ugroziti sposobnost SAD-a da se sam obrani”, pa se teret sve više prebacuje na pojedinačne države da štite vlastitu infrastrukturu umjesto da se oslanjaju na američke tehnološke tvrtke; europske zemlje već grade vlastite, digitalno suverene tehnološke slojeve.

Cijena za borbu protiv ucjenjivačkog softvera

Vazdar posebno upozorava na posljedice za međunarodnu borbu protiv ucjenjivačkog softvera. Uspješna rušenja skupina poput Contija, LockBita i Phobosa bila su moguća upravo zahvaljujući suradnji tijela iz više zemalja. „Ako nemate aktivno osoblje koje dvadeset četiri sata dnevno prati što protivnici rade, bit će vrlo teško sve ponovno izgraditi od nule”, rekao je. Poruka je ista kao i kod razmjene obavještajnih podataka: institucionalna suradnja gradi se godinama, a gubi brzo, čim jedna od strana povuče resurse ili pozornost. Vazdarova poruka europskim čitateljima svodi se na jednu rečenicu: tko čeka da netko drugi brani njegovu mrežu, čeka pogrešnog aktera.

Što to znači za hrvatske i europske organizacije

Za hrvatske i europske organizacije poruka je jasna: oslanjanje na tuđu infrastrukturu obavještavanja o prijetnjama više nije sigurna pretpostavka, a vlastita sposobnost otkrivanja i odgovora na incidente postaje presudna neovisno o tome što se događa u Washingtonu. To se izravno odražava i na obveze koje hrvatski važni i ključni subjekti već imaju prema Zakonu o kibernetičkoj sigurnosti, gdje sposobnost samostalnog otkrivanja, prijave i odgovora na incident nije stvar izbora nego zakonska obveza.

Riskoria pomaže organizacijama graditi tu sposobnost kroz usluge upravljanja incidentima i usklađivanja sa Zakonom o kibernetičkoj sigurnosti. Izvorni članak dostupan je na Raconteur.net.