Organizacije svake veličine danas se suočavaju s pritiskom kakav dosad nisu poznavale. Od razrađenih zlonamjernih programa do usmjerenih lažnih poruka, napadači stalno traže novi način da dođu do podataka i sustava.

U takvim okolnostima kultura svjesna rizika postaje nužna. To je kultura u kojoj svatko razumije rizike s kojima radi i čini nešto da ih smanji. U njoj se otvoreno razgovara, surađuje se i nitko se ne boji prijaviti incident.

Takva je kultura i preduvjet za pravu kulturu sigurnosti, onu u kojoj je sigurnost utkana u način rada, od pravila do svakodnevnih poslova, i u kojoj svatko osjeća da može pridonijeti.

Pojmovi

• Kultura rizika. Svatko razumije rizike i čini nešto da ih smanji.
• Kultura sigurnosti. Sigurnost je dio načina rada, a ne poseban posao sa strane.
• Elektronički kriminal. Svako kazneno djelo počinjeno elektroničkim putem.

Zašto je važna

Kultura svjesna rizika temelj je za razumne odluke o ulaganju u sigurnost i za mjere koje doista rade. Uz nju je organizacija otpornija i brže se oporavlja od incidenta.

Što pokazuju brojke

Prema IBM-ovu izvješću o trošku povrede podataka za 2025., prosječan trošak jedne povrede iznosi 4,44 milijuna dolara. Uz to, incidenti u kojima je sudjelovala umjetna inteligencija uvedena mimo znanja informatičke službe koštali su u prosjeku 670.000 dolara više. Za organizaciju bilo koje veličine to je težak udarac i podsjetnik koliko takav propust stoji.

Gdje organizacije zapinju

• ljudi ne poznaju rizike,
• sigurnost je odvojena od ostatka poslovanja,
• strah od posljedica ako se incident prijavi,
• nedostatak sredstava.

Što učiniti

• Naučiti ljude. Obuka mora ići od uprave do prve crte, i mora biti redovita.
• Otvoriti razgovor. Prijava incidenta mora biti sigurna za onoga tko prijavljuje.
• Uložiti u osvješćivanje. Tek tada ljudi znaju što je sumnjivo.
• Uvesti okvir upravljanja rizicima. Da se rizik prepozna, ocijeni i obradi.
• Napisati program kulture sigurnosti. Prilagođen upravo Vašoj organizaciji i njezinim rizicima.

Za hrvatske obveznike dio toga nije izbor. Mjera 1 iz Priloga II. Uredbe traži usvojenu politiku, osigurana sredstva i godišnje izvještavanje uprave, a Mjera 4 redovitu obuku o kibernetičkoj higijeni.

Priprema i održavanje

Da bi bila spremna, organizacija treba kulturu koja rizik prepoznaje rano, kako bi se odgovor dogodio prije nego što šteta naraste. Kultura se održava redovitom procjenom rizika, novim mjerama i stalnim učenjem.

Zaključak

Kultura svjesna rizika pomaže da se elektronički kriminal preduhitri. U njoj svi razumiju rizike, otvoreno se razgovara i prijava incidenta nikoga ne košta. Iz nje izrasta i prava kultura sigurnosti.

Riskoria Advising & Professional Services pomaže organizacijama svake veličine izgraditi takvu kulturu. Nudimo procjenu rizika, procjenu kulture sigurnosti, obuku te izradu i provedbu programa.