Danska želi da svatko dobije autorsko pravo na vlastito lice, tijelo i glas, kako bi se deepfake snimka mogla ukloniti jednako brzo kao ukradena pjesma.

Krajem lipnja 2025. danska Vlada predstavila je prijedlog izmjena Zakona o autorskom pravu koji bi svakom građaninu, ne samo poznatim osobama, dao pravo da odlučuje o realističnim digitalno stvorenim prikazima vlastitog izgleda i glasa. Prijedlog stoji iza ministra kulture Jakoba Engel-Schmidta, a podržava ga gotovo cijeli danski parlament. Ako bude usvojen, Danska će biti prva europska država koja identitet čovjeka izrijekom stavlja pod okrilje autorskog prava, umjesto da za deepfake gradi zaseban zakon.

Što prijedlog konkretno mijenja

Amandman uvodi novu odredbu koja realistična digitalno generirana oponašanja tjelesnih obilježja, lica i glasa neke osobe tretira kao njezino zaštićeno dobro. Bez pristanka te osobe takav se sadržaj ne smije javno objaviti ni distribuirati. Zaštita ima dva sloja. Prvi je opća zaštita od realističnih AI oponašanja osobnih obilježja, koja vrijedi za svakog stanovnika Danske. Drugi je posebna zaštita izvođača, glumaca i glazbenika, koja traje pedeset godina nakon njihove smrti i traži izričit pristanak za javno korištenje njihova nastupa.

Praktična posljedica jest da žrtva deepfakea dobiva alat sličan onome koji danas ima nositelj autorskog prava. Može tražiti hitno uklanjanje sadržaja, može tražiti naknadu štete bez dokazivanja da joj je ugled stvarno narušen, a platforma koja sadržaj ne ukloni na vrijeme snosi vlastitu odgovornost. Zaštita vrijedi za svakoga, ne samo za javne osobe, jer je upravo obična osoba, bez sredstava i bez pravnog tima, najranjivija na lažnu snimku koja krene kružiti društvenim mrežama.

Zašto baš autorsko pravo, a ne novi zakon o osobnosti

Danski pristup je neobičan jer posuđuje mehanizam koji Europa već desetljećima poznaje, umjesto da izmišlja novo pravo osobnosti. Autorsko pravo već ima brz postupak uklanjanja sadržaja, uhodane platforme za prijavu povrede i jasna pravila o naknadi štete, pa je zakonodavcu lakše nadograditi postojeći sustav nego graditi ga iznova. Isti put razmatra i Nizozemska, koja priprema sličan prijedlog iz istog razloga, pa se čini da se u sjevernoj Europi oblikuje zajednički obrazac odgovora na deepfake.

Kritičari, među njima i pravni analitičari koji prate europsko autorsko pravo, upozoravaju da je posuđeni mehanizam ujedno i slaba točka prijedloga. Autorsko pravo je zamišljeno za zaštitu kreativnog djela, ne za zaštitu identiteta, pa nije posve jasno kako će se nova odredba nositi s uobičajenim izuzecima od autorskog prava, poput parodije, citiranja ili izvještavanja o događajima od javnog interesa, kad netko iskoristi nečije lice u satiričnom ili novinarskom kontekstu. Otvoreno je i pitanje kako će se pravo primjenjivati na povijesne osobe i na sadržaj nastao prije nego što je zakon stupio na snagu.

Otvoreno pitanje ostaje i odnos novog prava prema Aktu o digitalnim uslugama, koji već propisuje kako platforme moraju postupati s prijavljenim nezakonitim sadržajem. Ako platforma dobije zahtjev za uklanjanje temeljen na autorskom pravu, a istodobno mora primijeniti vlastiti postupak prema tom aktu, dvije se procedure mogu preklopiti, a nije razjašnjeno koja ima prednost kad se rokovi ili kriteriji razlikuju. Slično pitanje otvara i granica prema slobodi izražavanja: kritičari upozoravaju da bi preširoko postavljeno pravo moglo pogoditi i legitimnu satiru ili umjetničku obradu javnih osoba, pa danski zakonodavac razmatra dodatne iznimke prije konačnog glasovanja.

Gdje je prijedlog zastao

Prijedlog je prošao javno savjetovanje tijekom ljeta 2025., a u listopadu iste godine prijavljen je Europskoj komisiji kroz takozvani TRIS postupak, koji vrijedi za nacionalne propise s mogućim utjecajem na jedinstveno digitalno tržište. Prvotno se očekivalo da će zakon biti izglasan u prvoj polovici 2026., no prijevremeni parlamentarni izbori u Danskoj pomaknuli su glasovanje, pa zakon do kolovoza 2026. još nije konačno usvojen. Kad god bude izglasan, primjenjivat će se odmah po objavi, bez dužeg prijelaznog razdoblja kakvo poznaju europske uredbe.

Zašto je ovo važno i izvan Danske

Europski parlament je danski prijedlog naveo kao mogući model za cijelu Uniju, jer trenutačno nijedna članica nema izrijekom uređeno pravo na vlastito lice i glas u kontekstu umjetne inteligencije. Akt o umjetnoj inteligenciji, koji je u Europskoj uniji na snazi od kolovoza 2024., rješava samo dio te slagalice. Njegov članak 50. propisuje da sadržaj koji izgleda ili zvuči kao stvaran, a umjetno je stvoren ili izmijenjen, mora biti jasno označen kao takav, ali ne daje pojedincu izravno pravo da traži njegovo uklanjanje niti naknadu štete. Danska pokušava upravo zatvoriti tu prazninu.

Hrvatska, kao ni većina članica, trenutačno nema poseban mehanizam koji bi građaninu dao brz i jeftin put do uklanjanja lažne snimke vlastitog lica ili glasa. Onaj tko postane žrtva deepfakea danas se oslanja na opća pravila o zaštiti osobnih podataka, zaštiti časti i ugleda ili kaznenu prijavu, a svaki od tih puteva sporiji je od onoga koji Danska predlaže. Bez obzira hoće li danski model proći u izvornom obliku, rasprava koju je pokrenuo jasno pokazuje kamo se kreće europska regulativa: identitet u digitalnom prostoru sve više dobiva svoj pravni oblik, a organizacije koje danas grade politike upravljanja umjetnom inteligencijom trebale bi tu promjenu pratiti, ne čekati da ih zatekne gotova.

Riskoria prati razvoj propisa vezanih uz umjetnu inteligenciju i pomaže organizacijama uskladiti politike i procjene rizika s aktualnim zahtjevima, uključujući obveze iz Akta o umjetnoj inteligenciji. Više o pristupu upravljanju rizicima umjetne inteligencije stoji na stranici AI Governance. Izvorni članak o danskom prijedlogu dostupan je na Metro.co.uk.