Veliki ispad struje u Europi 2025. ostavio je više od 60 milijuna ljudi bez napajanja, ponegdje i do 18 sati. Zaustavljen promet, prekinute veze, stajale su zračne luke i hitne službe, a sve je pokazalo koliko je infrastruktura postala krhka.

U razgovoru za Večernji list Tomislav Vazdar objasnio je što je do toga dovelo i zašto se može ponoviti.

Energetika kao meta

Elektroenergetske su mreže danas glavna meta hibridnog djelovanja. „Napad više ne mora uništiti postrojenje. Poremetiti stabilnost mreže digitalno je brže, jeftinije i jednako razorno”, rekao je Vazdar. Ispad se proširio preko granica, što je otvorilo pitanje krhkosti povezanih mreža.

Uzrok tada još nije bio potvrđen, no naglost i razmjeri brzo su otvorili pitanje napada. Vazdar upozorava da geopolitički položaj pojedine zemlje može odrediti koliko je visoko na popisu meta.

Pouke iz Ukrajine i Sjedinjenih Država

Vazdar podsjeća na napad na ukrajinsku mrežu 2015., koji je stotine tisuća ljudi ostavio bez struje. Posebno je opasno bilo to što napadači nisu samo prekinuli napajanje, nego su onesposobili i nadzorne sustave te operatere zaključali izvan njih, čime su oporavak odgodili. Godinu poslije Kijev je pogodio sličan napad.

Prisjetio se i velikog ispada na sjeveroistoku Sjedinjenih Država 2003., koji je osobno proživio. Iako je uzrok na kraju bilo palo stablo, lančani je kvar izazvao istu zbrku kakvu vidimo kod napada: semafori bez struje, pljačke i smrtni slučajevi zbog nepravilne uporabe agregata.

„Ispad pokazuje da sustav može pasti i sam od sebe. Zamislite štetu da je pad bio namjeran”, rekao je Vazdar.

Rano otkrivanje i prozirnost

Vazdar poziva na sustave ranog otkrivanja koji prepoznaju kretanje napadača kroz mrežu i reagiraju prije nego što šteta nastane. Uz to naglašava prozirnost u izvješćivanju nakon incidenta i uredno bilježenje naučenoga. „Prečesto se kvar otpiše kao tehnička smetnja, bez prave istrage. Time se onemogućuje popravak.”

Zelena tranzicija

Ispad je otkrio i sporiju slabost, brz prelazak na obnovljive izvore bez odgovarajućeg ulaganja u mrežu i pohranu. Za razliku od plinskih i nuklearnih elektrana, koje frekvenciju drže vlastitom inercijom, obnovljivi izvori su promjenjivi. Bez dobrog uravnoteženja frekvencija može pasti ispod granice i srušiti cijeli sustav.

„Proizvodnja raste, ali otpornost mreže ne prati. Taj je razmak opasan”, rekao je Vazdar.

Što Europa mora učiniti

• uložiti u pametan nadzor mreže,
• redovito vježbati odgovor na krizu,
• ojačati prekograničnu suradnju,
• osigurati prozirnost istraga,
• uskladiti obnovu mreže s prelaskom na obnovljive izvore.

Riskoria Advising & Professional Services savjetodavna je tvrtka za kibernetičku sigurnost i umjetnu inteligenciju koja organizacijama pomaže snaći se u današnjem digitalnom okruženju. Za upite pišite na info@riskoria.eu.