Kibernetička sigurnost pitanje je svake organizacije, bez obzira na veličinu i djelatnost. U povezanom svijetu jedan napad može donijeti novčani gubitak, štetu za ugled i gubitak osjetljivih podataka.

Jedan od najboljih načina zaštite jest izgraditi kulturu sigurnosti, okruženje u kojemu svatko razumije zašto je sigurnost važna i čini nešto da zaštiti podatke i imovinu.

Gdje organizacije zapinju

• Neznanje. Mnogi zaposlenici ne poznaju prijetnje niti znaju kako mogu pomoći.
• Složenost. Suvremene organizacije počivaju na isprepletenim sustavima, pa je teško prepoznati i pokriti svaki rizik.
• Ušuškanost. Kad se dulje ništa ne dogodi, pozornost popušta.
• Tromost. Kulturu je teško mijenjati, osobito u velikoj kući.

Pojmovi

Kultura rizika je okruženje u kojemu svi razumiju rizike i čine nešto da ih smanje. Kultura sigurnosti je okruženje u kojemu svi razumiju zašto je sigurnost važna i štite podatke i imovinu. Promjena kulture je put od jednoga prema drugome, u kojemu sigurnost postaje prioritet.

Zašto je važna

Promjena kulture smanjuje rizik od napada, štiti podatke i imovinu, čuva ugled i pomaže u ispunjavanju obveza iz propisa.

Što pokazuju brojke

Prema IBM-ovu izvješću za 2025., prosječan trošak povrede podataka iznosi 4,44 milijuna dolara. Prema izvješću za 2024., organizacijama u prosjeku treba 194 dana da povredu uopće otkriju, a još 64 dana da je zaustave. Te brojke pokazuju zašto se ulaganje u kulturu isplati.

Što učiniti

Najčešća je prepreka neznanje. Odgovor je redovita obuka koja pokriva aktualne prijetnje i način zaštite.

Druga je ušuškanost. Odgovor je da se o sigurnosti redovito govori na svim razinama i da se prepozna i pohvali onaj tko pridonese.

Treće, treba prihvatiti da je riječ o putu, ne o odredištu. Stanje se prati i mijenja kad zatreba.

Uz to pomaže sljedeće:

• usvojiti jasnu politiku i upoznati s njom sve zaposlenike,
• uvesti kontrole koje štite podatke i imovinu,
• provoditi redovitu obuku,
• redovito ispitivati rade li kontrole,
• pratiti stanje i mogući nastanak prijetnje,
• na incident odgovoriti brzo i uredno.

Kako graditi zdravu kulturu

• Uprava prva. Promjena počinje na vrhu i uprava mora pokazati da joj je stalo.
• Razgovor. Poruka mora biti jasna, kratka i zanimljiva.
• Obuka. Redovita i za sve.
• Svijest. Podsjetnici, radionice i kratke poruke drže temu živom.
• Priznanje. Onoga tko pridonese treba pohvaliti, javno ili neformalno.
• Stalna dorada. Anketa, razgovor i povratna informacija pokazuju gdje popraviti.

Što dolazi

Prijetnje se mijenjaju. Umjetna inteligencija koristi se i za napad i za obranu, pa organizacije trebaju rješenja koja tu promjenu prate. Uz to raste oslanjanje na usluge u oblaku, koje uz prednosti donose i nove rizike. Odgovor su šifriranje, nadzor pristupa i sprječavanje odljeva podataka, uz jasnu podjelu odgovornosti s pružateljem usluge.

Zaključak

Promjena kulture je put, ne odredište. Treba vremena i truda da svi razumiju zašto je sigurnost važna, ali se ulaganje vrati. Zdrava kultura smanjuje rizik od napada i štiti ono što organizacija ima.

Riskoria Advising & Professional Services pomaže organizacijama svake veličine u tome. Nudimo procjenu rizika, procjenu kulture sigurnosti, obuku te izradu i provedbu programa.