RISKORIA ADVISING & PROFESSIONAL SERVICES D.O.O. · ZAGREB+385 97 737 1345INFO@RISKORIA.EU

Zašto rezervno napajanje nije spasilo Revolut

20. LISTOPADA 2026.·10 MIN ČITANJA·TOMISLAV VAZDAR

U RTL Dnevniku Tomislav Vazdar, direktor Riskorije, objasnio je da je uzrok pada Revoluta bio u Googleovu oblaku u Londonu.

Kvar nije nastao ni kod nas ni u banci.

Korisnici diljem Europe satima nisu mogli otvoriti aplikaciju, podići gotovinu ni platiti karticom. U isto je vrijeme zakazalo više tvrtki koje nemaju veze jedna s drugom. Uzrok tada treba tražiti u zajedničkoj infrastrukturi, a ne kod napadača, objasnio je Vazdar. Revolut je kasnije i sam potvrdio da je uzrok bio kvar u Google Cloudu. Vazdar je objasnio i zašto nisu radile ni kartice: nakon ispada kod vanjskog procesora 2017. Revolut je obradu plaćanja preuzeo na sebe, pa i ona radi u Googleovu oblaku.

Google je u međuvremenu objavio završni izvještaj o incidentu, iz kojeg se pad Revoluta vidi mnogo jasnije nego na dan ispada. Zapelo je u sustavu koji je trebao upaliti dizelske agregate, a nije ih upalio. Izvještaj ispravlja i vrijeme iz prvih obavijesti. Struja je nestala u 7.53 po našem vremenu, a usluge su počele padati u 8.00, ne u 8.08.

Pad Revoluta i agregati koji se nisu upalili

Podatkovni centar u kojem je zona europe-west2-b ima dva neovisna priključka na električnu mrežu. Ako struja nestane, baterije mogu napajati opremu pet minuta, a za to vrijeme moraju se upaliti dizelski agregati.

Šest dana prije ispada na redovitom ispitivanju agregata uočeni su problemi, pa je jedan priključak isključen zbog popravka. Podatkovni centar tako je radio na samo jednom priključku. Onda je zbog kvara podzemnog kabela na mreži distributera nestalo struje i na tom drugom. Upravljački sustav pali agregate tek kad utvrdi da napona nema. Napon je, međutim, mjerio na pogrešnom mjestu, ispred isključenog prekidača, gdje struje još ima. Zaključio je da je sve u redu i agregate nije upalio. Kad su se baterije ispraznile, sve se ugasilo.

To je kao kad bi protupožarni sustav provjeravao ima li vode u cijevi ispred zatvorenog ventila. Voda je ondje, sustav javlja da je sve u redu, a do prskalica ne dolazi ništa. Dežurni tehničari ručno su prebacili napajanje na pričuvni priključak i poslužitelji su ponovno dobili struju u 9.20. Time nevolje nisu završile. Diskovi koji su naglo ostali bez napajanja satima su se oporavljali, pa su usluge za većinu korisnika ponovno proradile tek u 14.08.

Ni ostale zone nisu bile posve neovisne

U svojoj analizi Vazdar je oblak usporedio sa zgradom s tri dizala. Londonska regija ima tri zone upravo zato da kvar jedne ne bi srušio sve. Od toga nema koristi ako sva tri dizala ovise o istoj strojarnici. Iz izvještaja se vidi da strojarnica nije bila zajednička, ali da zone ni tako nisu bile posve neovisne. Kad se zona b ugasila, sav se posao naglo preselio u zone a i c, pa je ondje ponestalo računalnih kapaciteta. Google i sam navodi da se dio sustava zbog toga nije uspio prebaciti.

Google napominje da za ono što radi u samo jednoj zoni, primjerice virtualne poslužitelje, korisnik sam mora osigurati rezervu u drugoj zoni. Kako je Revolut postavio svoje sustave, javno se ne zna. No na pitanje zašto je kvar u jednoj londonskoj zgradi zaustavio plaćanja diljem Europe mora odgovoriti banka, a ne Google.

Prvi pravi ispit za nadzorna tijela

Od 13. srpnja 2026. Google Cloud EMEA je na britanskom popisu ključnih vanjskih pružatelja financijskog sustava. Pod izravnim je nadzorom Bank of England i FCA-a, britanskog nadzornog tijela za financijsko poslovanje. I u Europskoj uniji Google je prema Uredbi DORA svrstan među ključne pružatelje IKT usluga. Odbor za financije britanskog parlamenta istoga je dana pisao guverneru Bank of England i čelniku FCA-a. Zatražio je prvi odgovor do 4. studenoga, a cjelovit do 20. siječnja 2027. Europsko nadzorno tijelo za bankarstvo (EBA) zatražilo je od Googlea podatke kako bi procijenilo posljedice za banke u Uniji.

Banku to ne oslobađa odgovornosti: ona mora osigurati da usluge rade i kad joj pružatelj zakaže. Isto vrijedi u Hrvatskoj i izvan bankarstva. Zakon o kibernetičkoj sigurnosti u članku 30. među mjere upravljanja rizicima ubraja kontinuitet poslovanja i sigurnost lanca opskrbe. To uključuje odnos s izravnim dobavljačima i pružateljima usluga. Londonski slučaj pokazuje koliko je taj lanac dug. Banka ovisi o oblaku, oblak o tvrtki koja vodi zgradu, a zgrada o podzemnom kabelu distributera.

Što provjeriti kod vlastitog pružatelja

Vazdar je u analizi predložio tri pitanja. Gdje točno rade sustavi o kojima organizacija ovisi? Je li prebacivanje u drugu zonu ili regiju ikad isprobano? Tko, kada i kako obavještava klijente? Googleov izvještaj nameće i četvrto. Zaštita je najslabija upravo dok se nešto popravlja, jer je tada jedna rezerva namjerno isključena. Zato pružatelja treba pitati kako se štiti dok traje održavanje i provjerava li rezerve na kvarove koji se doista mogu dogoditi. Google je obećao da će do 15. studenoga provjeriti upravljačke sustave na svim sličnim lokacijama u svijetu. Planirano održavanje na njima zasad je zaustavio.

Za građane pouka ostaje ista: kartica druge banke u novčaniku nije pretjerani oprez nego zdrav razum. Nakon velikih ispada javljaju se i lažni djelatnici podrške koji nude „pomoć“. Nijedna banka ne traži da joj se prebaci novac ni da joj se otkriju podaci s kartice.

Organizacije bi se trebale zapitati ono što su i Revolut i Google vjerojatno smatrali riješenim. Kad je rezerva zadnji put doista preuzela posao, i to u uvjetima nalik pravom kvaru? Ako je iskren odgovor „samo na papiru“, Riskoria može pomoći da se plan upravljanja incidentima izradi i uvježba prije nego što zatreba. Cijela Vazdarova analiza objavljena je u tekstu Revolut je stao zbog kvara u Googleovu oblaku.

Izvor: net.hr, prilog o Vazdarovu gostovanju

ZKS COPILOT

Pitanje o Zakonu o kibernetičkoj sigurnosti? Copilot odgovara po mjeri i podmjeri, uz članak propisa.

Pitajte
PODIJELITE OVAJ TEKST
NOVE OBJAVE

Jedna poruka svaka dva tjedna, s poveznicom na novi tekst.

O AUTORU

Tomislav Vazdar vodi Riskoriju, savjetodavnu tvrtku za kibernetičku sigurnost, upravljanje rizicima, umjetnu inteligenciju i zaštitu podataka. U struci je više od dvadeset i pet godina, govori na konferencijama i za medije.

Povezani tekstovi

Trebate mišljenje o svojoj situaciji, a ne opći tekst?

Pola sata, bez obveze. Umjesto općeg teksta dobit ćete odgovor za svoju kuću.

Dogovorite razgovorINFO@RISKORIA.EU · +385 97 737 1345