Od ljubavne prijevare do trgovine ljudima
Ljubavne prijevare ne završavaju uvijek ukradenim novcem. Katkad završavaju ukradenim životima.
Tomislav Vazdar govorio je u emisiji RTL Danas o putu od poznanstva na aplikaciji za upoznavanje do suvremenog ropstva i objasnio zašto je pogrešno te slučajeve odbaciti kao puke financijske prijevare.
Obrazac je uznemirujući. Poznanstvo počne na aplikaciji, nastavi se u programu za dopisivanje, a završi u prevarantskom središtu u jugoistočnoj Aziji, gdje žrtva vodi iste prijevare kojima je i sama namamljena.
Prema procjenama Ujedinjenih naroda, više od 350.000 ljudi trenutačno je zarobljeno u takvim središtima diljem jugoistočne Azije. Mnogi su vjerovali da idu na susret s partnerom. Interpol je zabilježio da su žrtve u ta središta dovedene iz 66 država, dakle riječ je o razgranatoj mreži, a ne o pojedinačnim slučajevima.
Četiri faze
Zasipanje pažnjom. Sve počinje na aplikacijama za upoznavanje. Profil izgleda uvjerljivo, poruke su laskave i osobne. To nije slučajno, nego smišljeno vođenje. Prevarant gradi osjećajnu ovisnost prije nego što išta zatraži. „Nakon prvog kontakta predlaže se prijelaz na privatne kanale”, objasnio je Vazdar. Time se gubi svaki nadzor i mogućnost prijave.
Nadzor nad žrtvom. U privatnom razgovoru prevarant izmjenjuje toplinu i hladnoću. Takva povremena nagrada stvara jaču ovisnost od stalne naklonosti, pa se žrtva trudi vratiti odobravanje. Zatim se traže intimne snimke. To nije zbog užitka nego zbog ucjene: pošalji novac ili ću ovo poslati Tvojoj obitelji i poslodavcu. Od tog trenutka žrtva više nije meta udvaranja nego osoba pod nadzorom.
Izvlačenje novca. Slijede izmišljene nevolje, od problema s vizom i odvjetničkih troškova do liječenja. Svaka priča stvara hitnost i plaćanje prikazuje kao privremenu pomoć osobi koju žrtva voli. Zatim dolazi navodna prilika za ulaganje, s izmišljenim prinosom. Žrtve ulažu ušteđevinu, uzimaju zajmove i prazne mirovinske račune. Kad zatraže isplatu, platforma nestane. Američko ministarstvo vanjskih poslova procijenilo je štetu građanima Sjedinjenih Država na deset milijardi dolara u 2024., a i ta je procjena vjerojatno oprezna.
Trgovina ljudima. Najteži je ishod fizički. Prevarant predloži susret, a žrtva otputuje vjerujući da napokon upoznaje partnera. Umjesto toga dočeka je organizirani kriminal. Oduzimaju joj putovnicu i odvode je u središte u Kambodži, Mjanmaru ili Laosu, gdje je prisiljavaju voditi iste prijevare. U emisiji je Vazdar naveo da je pedesetak ljudi iz srednje Europe nestalo nakon susreta dogovorenog na mreži, da je kod nekih žrtava riječ i o oduzimanju organa te da su tražene otkupnine dosezale četrdeset tisuća dolara. Prema Interpolovoj analizi, tri četvrtine žrtava trgovine ljudima u posljednjih je pet godina otputovalo upravo u takva središta.
Umjetna inteligencija umnaža
Jedan operater danas može voditi tisuće žrtava istodobno. Alati pišu prilagođene poruke, prevode u stvarnom vremenu i izrađuju lažne profile. Uz to prepoznaju koji osjećajni okidač djeluje na koju osobu, pa se pristup mijenja od žrtve do žrtve. Isti obrazac opisali smo i u tekstu o lažnim snimkama kao usluzi.
Tko postaje meta
Među žrtvama su stručnjaci, obrazovani ljudi i osobe u stabilnim vezama. U jednom je istraživanju gotovo desetina odraslih ispitanika navela da je bila meta ovakve prijevare. Vazdar je u emisiji upozorio i na to da su sve češće uključena djeca, među njima i u europskim slučajevima.
Najuspješnije prijevare ne traže očitu ranjivost nego je same stvaraju, kroz osamljivanje. Prevaranti biraju ljude u životnim prijelazima, nakon razvoda, selidbe, promjene posla ili gubitka bliske osobe, kad su veze s okolinom razrijeđene, a potreba za bliskošću veća.
Znakovi upozorenja
- Veza koja se ubrzava neprirodno brzo, uz izjave ljubavi nakon nekoliko dana.
- Izbjegavanje razgovora uživo slikom, unatoč silnom dopisivanju.
- Prijelaz s aplikacije na privatni program za dopisivanje odmah nakon upoznavanja.
- Traženje novca koje raste, uvijek uz hitnu i uvjerljivu priču.
- Prijedlog susreta u jugoistočnoj Aziji umjesto u zemlji u kojoj žrtva živi.
„Roditelji moraju s djecom razgovarati o opasnostima na mreži. Kritičko razmišljanje jedini je način da se svijest podigne”, rekao je Vazdar. Tvrtkama pak preporučuje da procjenu rizika putovanja prošire na područja poznata po ovakvim središtima i da prate neuobičajene novčane naloge zaposlenika.
Progon zaostaje za razmjerom. Interpol potvrđuje djelovanje u 66 država, a broj sudskih postupaka ostaje malen. FBI je svojim programom spriječio gubitke od 275 milijuna dolara, no to liječi posljedicu, ne uzrok.
Zaključak
Ovdje nije riječ o tome kako se zaštititi od gubitka novca. Riječ je o tome da Vaše dijete, kolega ili prijatelj ne nestane u središtu u kojem će isti zločin činiti drugima.
Put je predvidiv, a znakovi se daju prepoznati. Kad netko predloži da razgovor preselite s aplikacije, znajte zašto. Kad bliskost raste prije nego što ste se uopće vidjeli, prepoznajte obrazac. Kad predloži susret u jugoistočnoj Aziji umjesto kod Vas, vidite zamku.
Kritičko razmišljanje jedina je obrana koja se može proširiti na sve. Tehnika ne štiti od navođenja koje cilja na osjećajne potrebe, pa pomaže jedino razumijevanje kako sve to radi. Besplatnu vježbu prepoznavanja takvih obrazaca nudimo kroz HeartOSINT.
Ako sumnjate da ste Vi ili netko blizak upali u ovakvu prijevaru, obratite se policiji i osobi od povjerenja. Sram je ono na što prevaranti računaju.
Riskoria Advising & Professional Services savjetodavna je tvrtka za kibernetičku sigurnost i umjetnu inteligenciju koja organizacijama pomaže snaći se u današnjem digitalnom okruženju. Za upite pišite na info@riskoria.eu.
Tomislav Vazdar vodi Riskoriju, savjetodavnu tvrtku za kibernetičku sigurnost, upravljanje rizicima, umjetnu inteligenciju i zaštitu podataka. U struci je više od dvadeset i pet godina, govori na konferencijama i za medije.
Povezani tekstovi
Trebate mišljenje o svojoj situaciji, a ne opći tekst?
Pola sata, bez obveze. Umjesto općeg teksta dobit ćete odgovor za svoju kuću.

