RISKORIA ADVISING & PROFESSIONAL SERVICES D.O.O. · ZAGREB+385 97 737 1345INFO@RISKORIA.EU

Kiberpsihologija i lažne snimke: zašto nasjedamo

12. PROSINCA 2023.·5 MIN ČITANJA·TOMISLAV VAZDAR

U vremenu u kojemu tehnologija bez šava spaja stvarnost i izmišljotinu, lažne snimke otežale su prepoznavanje istine u digitalnim medijima. Riječ je o razrađenim izmjenama snimke uz pomoć umjetne inteligencije, kojima se stvaraju uvjerljivi, ali potpuno izmišljeni prizori. U spoju s našim urođenim sklonostima to nas čini osobito podložnima da u njih povjerujemo i da ih dalje širimo.

Zašto su lažne snimke privlačne

Postupci umjetne inteligencije preslikavaju lica, oponašaju glasove i sastavljaju prizore uvjerljivo do pojedinosti. Mogućnost obmane nije samo tehnički uspjeh nego i društvena opasnost. Od politike do napada na pojedinca, posljedice su široke, pa je riječ o sredstvu obmane snažnijem od svega dosad.

Izvješća pokazuju da tehnologija postaje sve razrađenija i dostupnija, jer otvorene knjižnice omogućuju da uvjerljivu snimku izradi i početnik. Odatle i zabrinutost za ugled, sigurnost i postupke provjere, primjerice pri zapošljavanju.

Zašto nasjedamo

Kiberpsihologija objašnjava zašto nas takva obmana često prevari.

  • Vjerujemo očima. Čovjek se oslanja na vid. Vjerujemo onome što vidimo, osobito ako se poklapa s onim što već mislimo ili osjećamo. Lažna snimka upravo to iskorištava.
  • Lakoća obrade. Mozak voli ono što se lako obrađuje. Uvjerljiva slika i skladna priča prihvaćaju se lakše od složenih i proturječnih podataka.
  • Potvrda vlastitog mišljenja. Skloni smo onome što potvrđuje ono u što već vjerujemo. Lažna se snimka može skrojiti za točno određenu publiku, pa je unutar nje lakše prihvaćena i podijeljena.
  • Snažan osjećaj. Takve snimke često izazovu jaku reakciju, koja nadglasa razum. Strah, ljutnja ili sažaljenje vode brzom dijeljenju bez provjere.

Što se može učiniti

  • Medijska pismenost. Ljudima treba objasniti što ta tehnologija može. Svijest budi zdravu sumnju i navodi na provjeru.
  • Tehnička pomoć. Alati za prepoznavanje lažnih snimaka pomažu da se takav sadržaj označi.
  • Kritičko mišljenje. Kultura u kojoj se pita i provjerava pomaže u prosudbi je li nešto stvarno.
  • Zajednički rad. Tehnološke tvrtke, države i obrazovne ustanove zajedno mogu postaviti pravila i podići svijest.

Kako lažne snimke postaju sredstvo u kibernetičkom ratovanju i kriminalu, istraživanje protumjera postaje važno. To uključuje i razvoj zaštite osmišljene upravo za takve napade.

Spoj napredne tehnologije i ljudske naravi plodno je tlo za obmanu. Snaći se u tome traži zajednički rad na obrazovanju, tehnologiji i kritičkom mišljenju.

ZKS COPILOT

Pitanje o Zakonu o kibernetičkoj sigurnosti? Copilot odgovara po mjeri i podmjeri, uz članak propisa.

Pitajte
PODIJELITE OVAJ TEKST
NOVE OBJAVE

Jedna poruka svaka dva tjedna, s poveznicom na novi tekst.

O AUTORU

Tomislav Vazdar vodi Riskoriju, savjetodavnu tvrtku za kibernetičku sigurnost, upravljanje rizicima, umjetnu inteligenciju i zaštitu podataka. U struci je više od dvadeset i pet godina, govori na konferencijama i za medije.

Povezani tekstovi

Trebate mišljenje o svojoj situaciji, a ne opći tekst?

Pola sata, bez obveze. Umjesto općeg teksta dobit ćete odgovor za svoju kuću.

Dogovorite razgovorINFO@RISKORIA.EU · +385 97 737 1345